Wine

Najstariji napitak koji u sebi sadrži alkohol upravo je vino. Vinski put trajao je izuzetno dugo kroz povijest, što ilustrira činjenica da prvi dokaz o proizvodnji vina datira čak iz 6.000-te godine p.n.e.

Prvi korijeni vinske kulture potječu sa teritorija današnje Gruzije i Jermenije, odnosno prostora između Crnog i Kaspijskog mora. U vrijeme stare Grčke vinova loza prenosila se dalje na jug i istok Europe, dok za njeno kasnije širenje možemo zahvaliti prije svega starim Rimljanima.

Osnovna podjela vina koja se danas usvaja je podjela na Stari i Novi Svijet, koja je geografske prirode.

Naziv vina Starog Svijeta danas nose vina proizvedena u Europi, Sjevernoj Africi i na Bliskom istoku.

Pod Novim Svijetom podrazumijeva se prostor koji su Europljani otkrili, odnosno kolonizirali – pa samim tim i donijeli vinsku kulturu na te prostore, negdje krajem Srednjeg vijeka. Ako znamo što su to vina Starog Svijeta, vrlo je lako zaključiti da sva vina koja potječu iz drugih dijelova planete spadaju u vina Novog Svijeta. Ovo uključuje sljedeće: Sjeverna i Južna Amerika, Australija, Novi Zeland i najjužniji dijelovi Afričkog kontinenta.

U odnosu na proizvođače vina iz Starog Svijeta, vinari Novog Svijeta smatraju se izuzetno mladima, što svakako ne znači da njihovi proizvodi kvalitetom zaostaju za onima iz vinarija Europe koje iza sebe imaju izuzetno dugu tradiciju. Iako su novi i mladi, na svjetskom su tržištu odlično prihvaćeni, i može se reći da ozbiljno prijete ugrožavanju statusa velikih vinarija Europe koje su do prije nekoliko godina bile sinonim za vina visoke kvalitete.

Kao vrlo mali u odnosu na proizvođače iz Starog Svijeta shvatili su da je jedini put ka osvajanju europskog tržista napraviti vino koje ce biti visoke  kvalitete, vino koje će se svojim karakterom svidjeti većini ljubitelja i koje će cijenovno biti pristupačno.